Jednodnevni izlet u Dalmatinsku zagoru - neotkriveni raj šibenskog zaleđa

Na ovom blogu pokušat ćemo vam približiti Dalmatinsku zagoru, dio Dalmacije koji je idealan za jednodnevni obilazak i aktivnosti kao što su planinarenje, planinarenje, biciklizam, rafting ili samo vožnja i divljenje krševitom kraju. Riječ Zaleđe na hrvatskom jeziku zove se “zagora” što znači “iza brda” što savršeno opisuje ovaj kraj omeđen od mora brdima i planinama.

Geografski položaj

Dalmatinska zagora, autor: Čačvina, izvor: Wikimedia Commons

Samo pola sata vožnje od dalmatinskih turističkih središta poput Splita, Trogira, Šibenika ili Makarske, Dalmatinska zagora otkriva se kao dragulj vrijedan otkrivanja. Zemljopisno područje Dalmatinske zagore obuhvaća južni kopneni dio hrvatske regije Dalmaciju koji je na jugu odvojen od uske obale planinskim lancem Kozjak, Mosor, Omiška Dinara Biokovo i Rilić.

Planina Dinara, autor: Martin Brož, izvor: Wikimedia Commons

Najviša planina u Hrvatskoj, Dinara, čini sjevernu granicu koja prati današnju međunarodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sa istoka i zapada regija je omeđena rijekama Krkom i Neretvom.

Dalmatinska zagora, izvor: Pixabay

Dalmatinska zagora se sastoji uglavnom od relativno niskih nadmorskih visina i malih dolina s golim brežuljcima prekrivenim šikarama i niskom šumom.

Povijesni uvod

Naziv Dalmacija dolazi od plemena Delmati koji su prema povijesnim izvorima naseljavali prostor između rijeke Krke i Cetine. Prijestolnica im je bila u Delminiumu (Dalm na staroilirskom znači pastir, pa Delminium = mjesto ispaše, pašnjak), čije se ime sačuvalo u današnjem Tomislavgradu (među mještanima poznatom i kao Dumno ili Duvno). Na albanskom Delme ili dalme još uvijek znači ovca.

Ova je regija bila dio rimske provincije Ilirik koja je kasnije preimenovana u Dalmaciju prema ratobornom i žestokom plemenu Delmata. Nakon raspada Rimskog Carstva ovo područje se našlo na granicama velikih carstava (Svetog Rimskog Carstva i Bizanta, Austro-Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva).  Karta ilirskih plemena, autor: Hxseek, izvor: engleska Wikipedia

Za potrebe ovog bloga, podijelit ćemo ga na tri dijela. Najprije ćemo predstaviti zapadni dio Dalmatinske zagore koji je idealan za jednodnevni izlet iz Šibenika. Smješten je između rijeke Krke na zapadu i planinskog lanca Dinare na sjeveru. Veće naseljeno područje koje se nalazi oko gradova Drniša, Vrlike i Knina.

U našem drugom blogu opisat ćemo srednji dio Dalmatinske zagore te gradove Sinj i Trilj. Ovo je regija najbolje posjećena u jednodnevnom obilasku iz Splita i konačno u našem trećem blogu posjećujemo istočni dio Dalmatinske zagore te gradove Imotski i Vrgorac.

Zapadna Dalmatinska zagora

Jednodnevni izlet u zapadni dio Dalmatinske zagore svakako bi trebao uključivati Nacionalni park Slapovi Krke i otok Visovac. Ostale lokacije koje ne smijete propustiti su gradovi Drniš, Vrlika i Knin. Svaki od njih ima puno toga za ponuditi svojim gostima.

Slapovi Krke

Nacionalni park Slapovi Krke

Nacionalni park Slapovi Krke sastoji se od 7 slapova od kojih je Skradinski buk najpoznatiji i fotografirani. Neizmjerno bogata flora i fauna zajedno s krajolikom koji oduzima dah dobar je poticaj za posjet.

Slapovi Krke

Ovdje se može pronaći oko 860 vrsta biljaka i 222 vrste ptica što Nacionalni park Slapovi Krke stavlja na kartu najvrjednijih ornitoloških mjesta u Europi.

Chimney Bellflower, autor H. Zell, izvor: Wikimedia Commons

Oko parka su dobro označene staze koje su idealne za planinarenje i vožnju biciklom. Izleti brodom po rijeci Krki također su izvrstan način za istraživanje parka.

Za više informacija o Nacionalnom parku Slapovi Krke pročitajte naš blog “Vrijedi posjetiti: Nacionalni park Slapovi Krke u Hrvatskoj”.

Otok Visovac

Dok posjećujete Nacionalni park Slapovi Krke nikako ne preskočite posjet otoku Visovcu. Na ovom otočiću na rijeci Krki nalazi se franjevački samostan i muzej iz 17. ^stoljeća . Samostan čuva vrlo vrijednu zbirku knjiga, umjetničkih djela i raznih drugih dokumenata.

Otok Visovac, izvor: Pixabay

Sa Skradinskog buka možete ići na izlet brodom koji uključuje 30-minutni obilazak otoka.

Izvor slapa Skradinski buk: Pixabay

Drniš

Pola sata od Šibenika okružen planinama Promina, Svilaja i Mošec nalazi se mali grad Drniš.

Drniš, autor: gorchfin, izvor: Wikimedia Commons

Što vidjeti?

Dnevni obilazak Drniša trebao bi uključivati posjet tvrđavi Gradina s koje se pruža prekrasan pogled na dijelove Drniša i kanjon rijeke Cikole.

Tvrđava Gradina, autor: Roberta F., izvor: Wikimedia Commons

Mauzolej Ivana Meštrovića, poznatog hrvatskog kipara čija se djela plasiraju diljem svijeta, nalazi se 10-ak minuta vožnje izvan Drniša.

Mauzolej Ivana Meštrovića, izvor: Pixabay

Stari rimski grad Burnum, nastao iz rimskog vojnog logora, s amfiteatrom nalazi se 30-ak minuta vožnje od Drniša.

Amfiteatar Burnum, autorica: Carole Raddato, izvor: Wikimedia Commons

Ako ste zainteresirani za adrenalinski posjet Drnišu, možete proći zip lineom preko kanjona rijeke Cikole ili istražiti kanjon pješice.

Zipline, izvor: Pixabay

Istraživanje kanjona Cikole i korita rijeke moguće je samo ljeti kada je korito suho. Među posjetiteljima je popularna i vožnja biciklom ili planinarenje na planini Promina.

Što jesti?

Nakon navedenih aktivnosti svakako kušajte neke od domaćih delicija u nekom od restorana koji se nalaze u okolici.

pršut

Drniški pršut i sir od ovčjeg mlijeka konzervirani u "sušenoj ovčjoj koži" su obavezni ako se nađete na području Drniša. Ovčji sir se drži otprilike dva mjeseca u vrećici od posebno obrađene ovčje kože da fermentira i upravo taj proces daje ovom siru jedinstven okus.

Zanimljiva je činjenica da je drniški pršut poslužen na krunidbi kraljice Elizabete II 1952. godine. Za Zlatni jubilej, obilježavanje 50 godina na prijestolju, pršut je poslan na dar kraljici, a zahvalnica Njezina Veličanstva čuva se u Gradskom muzeju Drniša.

Vrlika

Pitoreskni gradić Vrlika, lijepo smješten između planina Svilaje i Dinare, posljednjih godina postaje sve popularniji među turistima koji traže netaknutu prirodu i aktivnije provode odmor. Od Drniša je nekih pola sata vožnje, a od Splita sat i pol vožnje autom.

Vrlika i tvrđava Prozor, autor: BiljanaST, izvor: Wikimedia Commons

Što vidjeti?

Preporučujemo posjet izvoru rijeke Cetine. Vrelo je duboko oko 115 metara, a zbog oblika i boja koje teku kroz kristalno čistu vodu nazivaju ga "Okom Dalmacije".

Vrelo rijeke Cetine, autor: Mladen Božičković, izvor: Wikimedia Commons

Iznad izvora nalazi se novoizgrađeni vidikovac s kojeg možete promatrati izvor iz ptičje perspektive i napraviti spektakularne fotografije koje možete podijeliti s obitelji i prijateljima.

Vrelo rijeke Cetine

Smještena nedaleko od izvora rijeke Cetine, nalazi se Crkva Svetog Spasa.

Crkva Svetog Spasa, autor: Stjepko Krehula, izvor: Wikimedia Commons

Sagrađena je u 9. ^stoljeću i najstarija je predromanska crkva u Hrvatskoj. To je ujedno i jedina crkva prije raskola sagrađena sa zvonikom koji još uvijek stoji.

Iznad Vrlike, utvrda Prozor koja je građena s prijelaza iz 14. u ^{15. stoljeće} kao dio obrane od Osmanlija, pruža impresivan pogled na okolicu.

Odavde se pruža neometan pogled na jezero Peruća i planinu Dinaru.

Najimpresivnija znamenitost Vrlike zasigurno je planina Dinara.

Planina Dinara, autor: Inatan, izvor: Wikimedia Commons

Dio je Dinarskih Alpa koji se proteže od Slovenije prema Albaniji u smjeru zapad-istok. Troglav, visok 1913 metara, najviši je vrh ove ruševine planine i nalazi se u Bosni i Hercegovini. Najviši vrh na hrvatskoj strani je Sinjal (također se zove Dinara) sa 1831 metar.

Najlakši put do vrha je iz Glavaša, kod Kijeva. Potrebno je oko 4-5 sati (u jednom smjeru) da se dođe do vrha, ali kada ste tamo pogledi i okolina su apsolutno očaravajuće.

Područje oko Vrlike idealno je za vikend ili jednodnevni izlet ispunjen mnoštvom aktivnosti na otvorenom kao što su planinarenje, biciklizam, planinarenje, jahanje, ribolov i lov.

Što jesti?

Svježe i sezonske namirnice ono je što možete očekivati u Dalmatinskoj zagori, a Vrlika nije ništa drugačija. Zateknete li se ovdje među svježe pripremljenim jelima, svakako kušajte Vrlički krafnu koji se smatra zaštitnim znakom gastronomije ovoga kraja.

Knin

Jedan sat vožnje od Šibenika, nalazi se Knin, administrativno središte regije. Knin je od ranog srednjeg vijeka imao veliku važnost zbog svog položaja kao raskrižja puteva koji vodi od zaleđa prema obali. Važnost Knina može se uočiti i po nadimku "Kraljevski grad", "Ključ Hrvatske" ili "Vrata Dalmacije".

Kninska tvrđava, autor: Aleksandar Topuzović, izvor: Wikimedia Commons

Što vidjeti?

Za jednodnevni obilazak Knina svakako se trebate popeti na kninsku tvrđavu. Izdižući se na 345 metara nadmorske visine i 100-tinjak metara iznad Knina, ovo je druga najveća vojna utvrda u Europi koja je sačuvana do danas. S prekrasnim pogledom na Knin i okolicu Kninska tvrđava također uključuje muzej, izložbene galerije i restoran.

Pogled s Kninske tvrđave, autor: SmirnofLeary, izvor: Wikimedia Commons

Zvonimirovi dani srednjovjekovna su rekonstrukcija života na ovim prostorima tijekom ^11. stoljeća. U danima manifestacije mještani i posjetitelji upoznaju bogatu povijest Knina kroz razne radionice i aktivnosti domaćeg rukotvorstva.

Ako ste skloniji da dan provedete u prirodi onda ste došli na pravo mjesto. Okolica Knina idealna je za aktivnosti na otvorenom.

Rafting rijekom, izvor: Pixabay

Vozite bicikl uz rijeku Krkčić i divite se čudesnom slapu Krčić.

Slap Krčić, autor: Gaytom1983, izvor: Wikimedia Commons

Pješačiti preko planine Dinare ili posjetiti izvor rijeke Krke pješice ili biciklom aktivnosti su u kojima možete sudjelovati tijekom posjeta Kninu.

Planinarenje po Dinari, autor: ZovkoM, izvor: Wikimedia Commons

Što jesti?

Smješten na kontinentu, gastronomski doživljaj Knina uglavnom se temelji na jelima koja uključuju meso. Odaberete li Knin za jednodnevni izlet, svakako kušajte neke od domaćih specijaliteta poput grofovskog gulaša i pastrve na žaru.

Pastrva na žaru, izvor: Pixabay

Vila Silence sa grijanim bazenom

Ako ste zainteresirani za upoznavanje ovog dijela Dalmacije, preporučamo boravak u Luxury Villa Silence s grijanim bazenom.

Vila Tišina s grijanim bazenom

Smještena u blizini Šibenika, ova luksuzna vila izvrsna je polazna točka za otkrivanje ljepota Dalmatinske zagore.

Vila Tišina sa grijanim bazenom

Nadamo se da će vam naš kratki vodič o tome što vidjeti i raditi u Dalmatinskoj zagori tijekom odmora na šibenskom području pružiti najbolje moguće iskustvo. Svakako nam pišite i podijelite svoje dojmove.